Nakon prošlonedeljnog kraha Banke Silikonske doline (Silicon Valley Bank), gotovo svaka tech kompanija traži novo utočište. Osećaj sigurnosti investicija je uzdrman, tako da se traže stabilne alternative.
Nije iznenađujuće da banke poput Citigroup, Bank of America i JPMorgan Chase odjednom imaju ogroman priliv novca. Ali se nameće pitanje: da li su ove banke zaista toliko sigurne? SVB je bila sigurna luka startap sveta, a pokazalo se da mantra too big to fail ipak ne važi.
,,Kada misliš da ulažeš u najsigurniju banku u svom ekosistemu, a ona nestane preko noći, shvatiš da je nemoguće predvideti zemljotres,” govori Rajan Gilbert (Ryan Gilbert), osnivač fintech kompanije Launchpad Capital, koja je svoje resurse premestio u JPMorgan Chase.
Igrom slučaja, startap kompanije koje se bave finansijama su čak i profitirale od aktuelnog haosa. Izvršni direktor firme Meow, Brendon Avarnagi (Brandon Avarnaghi), tvrdi da kompanija ima toliki priliv klijenata da jedva postiže sve. Radi konteksta, Meow omogućava korisnicima da zarađuju od kamata državnih obveznica. Setimo se da je SVB morao da proda državne obveznice kako bi prikupio novac za klijente neposredno pre bankrota.
S druge strane, mnoge kompanije su svoje investicije rasporedile u više banaka. Ova strategija, iako je razumna, sadrži dva ključna problema.
Prvo – banke preferiraju velike investitore, a daju im i više privilegija. Dakle, firme mogu da povlače sigurnije poteze, ali uskraćuju sebi prednosti koje bi imali da sve ulože u jednu instituciju. Drugi problem je što je teže organizovati platne spiskove kada su resursi toliko raštrkani, a to otežava celokupnu organizaciju firmi.
Nijedna finansijska institucija nema sigurno rešenje za krizu koja se odvija, čak ni Federalne rezerve (Fed). Katastrofa u vezi sa raspadom Banke Silikonske doline počela je kada je Fed odlučio da naglo poveća kamatne stope, kako bi se izborio sa inflacijom.
Prouzrokovani haos uzdrmao je poverenje u državne organe, a čak ni oni nisu sigurni kako da nastave. Ako ništa, jasno im je stavljeno do znanja da moraju da uspore sa dizanjem kamatnih stopa.
Nameću se pitanja: na koje će se još institucije ova kriza odraziti, i na koji način? U narednih par dana imaćemo bar neki od odgovora.