U svetu se ubrzano uvode novi mrežni standardi koji menjaju način na koji internet funkcioniše u svakodnevnoj upotrebi.
Najveće promene odnose se na veću brzinu prenosa podataka, manju latenciju i efikasnije korišćenje mrežnih kapaciteta. Latencija, odnosno vreme potrebno da podaci stignu od korisnika do servera i nazad, u modernim mrežnim okruženjima sve češće pada ispod 10 milisekundi. To direktno utiče na brzinu reakcije aplikacija i stabilnost komunikacije u realnom vremenu.
Pored toga, povećava se propusni opseg mreža, što omogućava da više uređaja istovremeno koristi internet bez vidljivog pada performansi. To je posebno važno u domaćinstvima gde su paralelno povezani telefoni, računari, televizori i drugi digitalni uređaji.
Razvoj mreža ide i u pravcu približavanja obrade podataka korisniku kroz takozvanu edge infrastrukturu. To znači da se deo obrade više ne odvija samo u udaljenim data centrima, već i na mrežnim čvorovima bliže korisniku, poput lokalnih servera ili infrastrukture u samoj mreži. Na taj način podaci ne moraju da putuju do centra i nazad za svaku operaciju.
Takav pristup smanjuje kašnjenje i ubrzava rad aplikacija koje zavise od brzog odgovora sistema.
To se najviše vidi kod striminga video sadržaja, online poziva i rada u cloud aplikacijama. Video sadržaj se učitava brže, uz manje prekida, dok su video pozivi stabilniji, sa manje kašnjenja između slike i zvuka.
Kako broj povezanih uređaja raste, mreže se sve više optimizuju da istovremeno prenose veće količine podataka bez gubitka kvaliteta.
Ove promene ne utiču samo na brzinu interneta, već i na način na koji se digitalni servisi koriste, jer odziv sistema postaje jednako važan kao i sama brzina prenosa.
Kako se ovi standardi dalje razvijaju, razlika između trenutka slanja i prijema podataka postaje sve manja, a internet sve bliži gotovo trenutnoj komunikaciji.