Veštačka inteligencija za generaciju Z više nije samo alat za pretragu informacija, pisanje tekstova ili pomoć pri učenju.
Ona sve više postaje deo svakodnevnog života – a za deo mladih čak i neka vrsta digitalnog sagovornika.
Novo međunarodno istraživanje, sprovedeno na 7.200 ispitanika širom sveta, pokazuje da generacija Z koristi veštačku inteligenciju aktivnije od drugih generacija.
Čak 47 odsto pripadnika generacije Z koristi AI svakodnevno ili gotovo svakodnevno.
Najčešće je koriste za pretragu informacija, što navodi 56 odsto ispitanih. Za učenje je koristi 49 odsto, za generisanje ideja 47, dok je 39 odsto koristi u poslovne svrhe.
Ali posebno je zanimljiv jedan drugi podatak.
Više od četvrtine, odnosno 27 odsto pripadnika generacije Z, kaže da veštačku inteligenciju koristi kao prijatelja.
To pokazuje koliko se brzo menja odnos prema ovoj tehnologiji.
AI više nije samo nešto što nam daje odgovor na pitanje. Za neke korisnike postaje sagovornik kojem se obraćaju kada žele da razgovaraju, razmišljaju o nekom problemu ili jednostavno imaju potrebu za društvom.
Čak 28 odsto mladih kaže da koristi AI kako bi razgovarali o ličnim problemima koje ne bi podelili sa drugim ljudima.
I upravo tu počinje ozbiljnije pitanje – koliko možemo da verujemo takvom digitalnom sagovorniku?
Veštačka inteligencija može da zvuči veoma prirodno i uverljivo, ali ona nije čovek, niti garantuje da je odgovor koji daje tačan.
Još važnije, što razgovor postaje ličniji, veća je opasnost da korisnik podeli podatke koje nikako ne bi trebalo unositi u AI servis.
Lozinke, podatke sa platnih kartica, lična dokumenta, privatnu prepisku ili druge poverljive informacije ne bi trebalo deliti sa veštačkom inteligencijom.
A istraživanje pokazuje i svojevrsni paradoks.
Iako generacija Z smatra da dobro poznaje nove tehnologije, samo 42 odsto ispitanih dosledno primenjuje osnovne bezbednosne mere kada koristi AI.
Više od polovine, odnosno 52 odsto, to radi samo povremeno, dok šest odsto uopšte ne primenjuje takve mere.
Zato je važno držati se nekoliko jednostavnih pravila.
Važne informacije koje dobijemo od AI sistema treba proveriti u pouzdanim izvorima, posebno kada su u pitanju zdravlje, novac, pravo ili obrazovanje.
Ne treba unositi poverljive podatke, a pre korišćenja nove AI platforme važno je proveriti koje informacije prikuplja i kako ih obrađuje.
Veštačka inteligencija očigledno postaje sve prisutnija u životu mladih.
Ali što nam je tehnologija bliža i što prirodnije razgovaramo sa njom, to je važnije da ne zaboravimo jednu stvar:
AI može da bude odličan pomoćnik, ali nije prijatelj kojem bez razmišljanja poveravamo sve svoje tajne.
Prava digitalna pismenost zato više nije samo znati kako da koristimo veštačku inteligenciju.
Podjednako je važno znati kada joj – ne treba verovati.