Povratak sa godišnjih odmora za mnoge znači više mejlova, video-sastanaka i deljenih dokumenata. Upravo tu svakodnevnu poslovnu rutinu sve češće pokušavaju da iskoriste i sajber kriminalci, predstavljajući maliciozne fajlove i linkove kao sadržaj koji dolazi sa poznatih poslovnih platformi.
Analiza napada zabeleženih od jula prošle do juna ove godine pokazuje gotovo 4,8 miliona pokušaja u kojima su zloupotrebljavana imena popularnih poslovnih servisa.
Najčešće se pojavljivao Zoom, sa više od 2,6 miliona pokušaja, a zatim Outlook sa oko milion i po. Kao mamac korišćeni su i OneDrive, Microsoft Excel i Teams.
Princip je relativno jednostavan. Korisnik dobije nešto što izgleda kao pozivnica za sastanak, deljeni dokument ili obaveštenje o poslovnom nalogu. Iza linka ili priloga, međutim, može da se nalazi maliciozni sadržaj.
Posebno su zanimljivi napadi koji više ne pokušavaju samo da ukradu lozinku preko lažne stranice. Kod takozvanog „device code phishinga“, korisnik može biti naveden da na pravoj Microsoft stranici unese kod za autorizaciju. Time, ne znajući, može da odobri pristup aplikaciji koju kontroliše napadač. Problem je što stranica na kojoj se korisnik prijavljuje zaista može biti legitimna, pa uobičajena provera internet adrese nije dovoljna.
Zabeležene su i lažne ponude za posao koje su distribuirane preko legitimnih poslovnih platformi, kako bi poruka na prvi pogled izgledala pouzdanije.
Zato je, posebno kada se vratimo u intenzivniji poslovni ritam, važno proveriti ne samo ko je poslao poruku već i šta se od nas zapravo traži.
Neočekivane pozivnice, dokumenti koji zahtevaju uključivanje dodatnih funkcija ili hitni zahtevi za pristup i plaćanje trebalo bi da budu znak za dodatnu proveru.
Sajber prevara danas ne mora da izgleda sumnjivo. Naprotiv, najuspešnija je upravo onda kada izgleda kao još jedna sasvim obična poslovna poruka.