Sajber kriminal u brojkama
Sajber bezbednost je strateško pitanje
Regionalni kontekst: Hitnost u Adriatic regionu
Kritične službe pod udarom
Izveštaj Microsoft Digital Defense 2025 naglašava da zastarele mere bezbednosti više nisu dovoljne.
Modernizacija odbrane i snažna saradnja između industrije i vlada su neophodni. Za pojedince,
korišćenje multi-factor authentication (MFA)—posebno otpornog na phishing—može blokirati preko
99% napada zasnovanih na identitetu.
Pretnje od strane država i dalje prisutne
Iako su kriminalci najzastupljeniji napadači, državni akteri i dalje ciljaju ključne industrije i regione,
uglavnom radi špijunaže, a ponekad i finansijske dobiti:
● Kina: širi napade na industrije i nevladine organizacije, koristeći ranjive uređaje za prikriveni
pristup.
● Iran: cilja logističke kompanije u Evropi i Persijskom zalivu, verovatno sa ciljem ometanja
komercijalnog saobraćaja.
● Rusija: širi napade van Ukrajine, posebno na mala preduzeća u NATO zemljama, koristeći ih kao
ulazne tačke ka većim organizacijama.
● Severna Koreja: fokusirana na finansijsku dobit i špijunažu, uključujući angažovanje IT radnika u
inostranstvu koji prihode šalju režimu.
AI ubrzava pretnje
I napadači i branioci koriste AI. Sajber kriminalci koriste AI za automatizaciju phishing-a i kreiranje
sintetičkog sadržaja, dok branioci koriste AI za zatvaranje detekcionih praznina i zaštitu korisnika.
Sajber bezbednost: Zajednička odgovornost
Kako pretnje postaju sve sofisticiranije, organizacije moraju neprekidno ažurirati odbranu i deliti
obaveštajne podatke. Vlade treba da uspostave jasne okvire koji nameću verodostojne posledice za
zlonamerne aktivnosti i podstiču transparentnost. Microsoft ostaje posvećen jačanju bezbednosti kroz
Secure Future Initiative i globalna partnerstva.
U eri ubrzane digitalne transformacije, dodatno pojačane razvojem AI-a, sajber pretnje sve više
ugrožavaju ekonomsku stabilnost, javno poverenje i ličnu bezbednost. Rešavanje ovih izazova zahteva
ne samo inovacije, već i koordinisano društveno delovanje.